Mjesec mirovanja u vrtu ili…
Što vrtlari i cvjećari rade u taj najhladniji mjesec u godini? Odmaraju, ali ne zadugo.
To je mjesec kad planiramo radove u vrtu, radimo inventuru sakupljenog sjemenja, naručujemo što nam nedostaje, ali i sjeme nekih novih vrsta cvijeća. To često preraste u maniju tipa “ali ovakve baš nemam”. Začas se lista željenih vrsta sjemenki (koje vjerojatno neću stići ni posijati, a kamoli održavati tijekom godine) protegne na tri strane u notesu. Razum ipak preuzima stvar u svoje ruke i kreše popis na ono važno i nužno, s tek ponekim novim cvatućim ljepotanom za zbirku u Pušlekovom vrtu.
Ovih dana još popravljamo pribor, alat i strojeve, brusimo i podmazujemo da bi spremno za prve radove. Posla zapravo uvijek ima, još ako je vrijeme ugodno ima se što raditi i u vrtu. Orezivanje voćki i listopadnih vrsta ukrasnog grmlja i drveća može se obavljati tijekom cijele zime, jer biljke ionako miruju. Orezane grane nemojte bacati, barem ne one zanimljivih pupova ili suhe grane obrasle lišajevima. One mogu biti odličan materijal za aranžiranje, što možete već sad od njih učiniti opisat ću vam u nastavku.
Lijeska i mace svakako su najpoželjnije i gotovo nezaobilazne su u proljetnim vijencima i buketima.
Osobno jako cijenim i neke druge grane, kao npr. drijenak čiji su pupovi već dobrano nabubrili ili trešnja sa stručkom zašiljenih pupoljaka na vrhu svake grančice. Neke se biljke ističu bojom grana, svib ima crvene grančice, a žalosna vrba beskrajno duge žute grane koje se vrlo lako savija u željeni oblik. Tu su još i vinova loza sa zanimljivim viticama, šljiva obrasla bijelim i žutim lišajevima, brijest čije mlade grane imaju neobičnu koru, a kao svježe zeleni dodatak tu je vječno zeleni bršljan.
Sve te grane mogu poslužiti kao osnova, zato odaberite one koje vam se najviše sviđaju za izradu svog vijenca. Spremite ih, ali nemojte zaboraviti na njih. Grane treba saviti u vijenac dok su još svježe. Kad se jednom osuše nisu više podatne i lako pucaju. Vani će zadržati savitljivost i preko dva tjedna. Osušene grane ipak možete staviti u vazu gdje će poslužiti kao filer. Druga je opcija špagom ih povezati u dugačak snop koji može biti baza za prirodni stolni aranžman.
Izrada vijenca od granja vrlo je jednostavna. Za početak, proberite pravilnije grane. One neobične i deformirane, koliko god vam fenomenalno izgledale na prvu, u vijencu će stvarati nered i probleme kod izrade. Osim grana potrebna vam je žica namotana na štapić i komad deblje žice od koje oblikujete krug. Na taj krug redom učvršćujte jednu po jednu granu dok ne ispunite krug. Izgledat će jako široko. Zatim uzmite običnu špagu i njome lagano omatajte grane do željene širine vijenca. Osim što ćete tako smanjiti vijenac, moći ćete između grana uplitati druge materijale i ukrase po želji.
Svoj vijenac od grana iskoristila sam u vrtu kao hranilicu za ptice. Često nas posjećuju manja jata sjenica i zelendura. Oni obožavaju sjemenke bogate uljima, zato sam u vijenac utaknula suncokrete i objesila u voćnjak. Isto tako možete i vi, a čak i da nemate suncokrete, nabavite gotove kugle od sjemenki i loja ili ih napravite sami, učvrstite na vijenac, pa objesite u vrtu na mjestu gdje mačke neće moći ugroziti sigurnost ptica. Pogled iz dnevnog boravka bit će vam zanimljiviji i sigurno će vas veseliti svaka ptičica koja posjeti vaše remek-djelo. Ovo je svakako bolja opcija od kućice. Ptice se lako drže nogama za grane u vijencu, a imaju i bolju preglednost nego unutar kućice. Plašljive su i dovoljan je samo mali pokret da odlete na sigurno.
Kod nas ima mnogo korisnih ptica koje se hrane insektima, larvama i gusjenicama među kojima se nalaze mnoge štetočinje, dosadni komarci i muhe. Hranilice su pozivnica pticama u vaš vrt, zimi im olakšavate opstanak, a one se vraćaju vama i ljeti kad svuda imaju obilje hrane. Korist je svakako obostrana i višestruka.
Znam da među vama ima onih čiji je vrt premalen za toliko mnogo različitih biljaka u vrtu ili možda imate samo balkon. Vama preporučam šetnju u prirodi. Uvijek se nađe neka slomljena zanimljiva grana, prazna puževa kućica i pero neke veće ptice (uz jezero možete naći perje labuda). Naravno, ovo nije poziv da sa škarama u rukama krojite prirodu, pogotovo ako ne poznajete zaštićene vrste koje se ne smiju ubirati ni čupati. No, ono što je palo na tlo svakako smijete sakupiti i koristiti za aranžiranje.
Za kraj, kakav god vaš vijenac ispao, bit će jedinstven i samo vaš; veselje za ptice i “kino” dok uživate u zimskim danima uz šalicu vrućeg čaja i pogledu kroz prozor.
Hvala što čitate. Ako vam se sviđa ideja slobodno podijelite poveznicu sa svojim prijateljima i na društvenim mrežama.
©Anita Harambašić, vrtlarica i cvjetna dizajnerica