Jeste li i vi od onih koji jedva čekaju vikend? Ili još bolje državni praznik, pa spojite dan-dva godišnjeg i onda > radna akcija 😉 ;))
Dobro došli u klub! Vjerujem da je to i vaš plan.
Neki radove je najljepše i najlakše napraviti kad se okupi ekipa, a kad je posao gotov zadovoljstvo se množi sa svakim parom ruku koje su pomagale.
A zašto čekamo taj famozni datum? Nikad ne žurimo sa sjetvom i uzgojem presadnica. S godinama smo, onom najboljom metodom pokušaja i pogrešaka zaključili da nema smisla prerano saditi paradajz i papriku kad ih ionako ne sadimo u plastenik nego na otvoreno. Tko god je 1.maj uvrstio na popis neradnih dana omogućio nam je da ga proslavimo radno – u svom vrtu.
Vrijeme je taman toplo, mraza nema na vidiku, a bilježimo da ga nije bilo ni zadnjih desetak godina. To što je ovih dana mrvicu zahladilo i kišom namočilo naš vrt samo nam ide na ruku. Pa što to imamo u planu?! Evo popisa, pa usporedite i javite jel i kod vas slično.
Na onim ranije posijanim gredicama napravit će se pokorica. Prvo ćemo malo razrahliti gornji sloj između redova mrkve, cikle i drugih povrtnica, jer tako sprečavamo pretjerano isušivanje tla, a nježnim biljčicama olakšavamo rast. Zajedno s njima nikle su i nepoželjne korovske biljke. Rahljenjem tla njih ćemo u startu uništiti ili barem usporiti.
Nakon što kiša navlaži suhe jesenske brazde pravo je vrijeme za pripremu gredica. Plan sadnje je opsežan: krumpir, niski grah i mahune, kukuruz šećerac, razne vrste tikvica, buča i obavezno suncokreti za vrtlarsku dušu. Bez gnojiva nema uroda, pa ako niste kod štihanja imali priliku ubaciti pravi stajnjak, dodajte barem briketirano organsko gnojivo (ima u poljocentrima). Opet ja ko papiga – pazite na razmak. Nek između redova i pojedinih biljaka bude dovoljno mjesta da se lijepo razviju. Možda vam se čini kako je zrno graha malecko, ali kad naraste u grm, pa još jedan do drugoga oboljet će prije nego ih uspijete nabrati dovoljno za jedan ručak.
Ista je stvar i s presadnicama. Bez obzira sadite li samo tri ili pedeset tri paprike, nek svaka ima dovoljno mjesta da formira krošnju, da pčelice i drugi vrijedni oprašivači mogu nesmetano doći do cvjetova, a kad se kasnije u ljetu zametnu plodovi da imaju dovoljno sunca kako bi dozrijevali. Kod sadnje osim na razmak pripazite i na koju dubinu sadite biljku. Moj tata vrtlar znao je reći: “biljke uvijek posadi do ušiju*” . U prijevodu, posadite ih do prvih listova, bez obzira što dosad taj donji dio stabljike nije bio u zemlji. Većina biljaka ima sposobnost formirati tvz. adventivno korijenje. To je poželjno iz više razloga. Kod zalijevanja se može dogoditi da mlaz vode iz kante doslovno opere korijen ako je preplitko posađeno. Biljke su stabilnije, a novo korijenje dodatno crpi hranjiva iz tla. Zato, ne brinite ako su vam paradajzi izduženi. Njih možete doslovno polegnuti i zatrpati do vršne rozete. Samo ih obavezno očistite od listova kako ne bi trunuli u tlu i označite gdje se ispod površine nalazi korijen i stabljika.
Kad konačno posadite sve paprike, feferone, patlidžane, paradajze, rani kupus i kelj, sav grah, krumpir, šećerac, između svega nagurate kadifice, cinije, ljetne zvjezdane, kozmose i dragoljube, kad završite sa svim poslovima i padnete od umora, vjerojatno će već biti mrak, pa i nedjelja. Tako se barem nama redovito događa. Budite bolji od nas i uzmite si predah više puta u toku dana. Uživajte u pjevu ptica, pomirišite jorgovan, pripremite salatu iz svog vrta da roštilj dobije zeleno društvo i svakako mi javite kako napreduje vaš vrt.
Ako vas naša priča inspirira i želite započeti vlastitu cvjetnu avanturu, e-knjiga > Put od sjemenke do buketa pomoći će vam da savladate početne korake. Još je uvijek dostupna uz 20% popusta.
Lijep pozdrav iz Pušlekovog vrta od dvoje vrtlara Igora i Anite